GIMNAZIJA VUKOVAR OBILJEŽILA DAN ŠKOLE I DAN OTVORENIH VRATA

Kategorija: Obrazovanje

{gallery}2016/04/18/02{/gallery} Mala je realka sa četiri razreda i 46 učenika-dječaka, u Vukovaru počela raditi davne 1891.godine i to u prostorijama općinske gostionice „Kod zvijezde". Tri godine kasnije izgrađena je velika, reprezentativna, školska jednokatnica iza katoličke (franjevačke) crkve, na uzvišenom položaju odakle se pružao prekrasan pogled na Dunav i sam grad. 1895. godine mala realka postaje realna gimnazija i djevojčice dobivaju pravo upisa. Od 1906. godine otvaraju se viši razredi, godinu dana kasnije započinju radovi na proširenju školske zgrade i dogradnja dvorane za tjelovježbu tzv. „gombaona" te 1911. godine školu završavaju prvi maturanti (abiturienti). Već je 1912. godine škola imala osam razreda i 240 učenika, od toga 70 učenica. (Izvor: Gimnazija u Vukovaru – 100 godina, Dr. Vlado Horvat). „Vukovarska gimnazija stajala je na brijegu iznad grada i bila je obojena žuto. Zato je nalikovala na svjetiljku koja je postavljena visoko s nekom osobitom namjerom." (Pavao Pavličić). Cjenjena i priznata iznjedrila je generacije mladih, sposobnih ljudi, kasnije priznatih stručnjaka i intelektualaca.

U doba Domovinskog rata, zgrada gimnazije u potpunosti je uništena: „...onda je svjetionik razbijen upravo na svoj stoti rođendan. Svjetlost se ugasila, grad je potonuo u mrak, pa se i nasukao, kao što su se nasukali i njegovi stanovnici. Više nije bilo orijentacije ni u prostoru ni u vremenu. Na trenutak je izgledalo da je sve izgubljeno." (Pavao Pavličić). Od 1991. godine do 1998. stajala je tako razrušena, zaboravljena i izložena vremenskim utjecajima.
Vođeni i ohrabreni riječima Siniše Glavaševića: „ Morate iznova graditi. Prvo, svoju prošlost, tražiti svoje korijenje, zatim, svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uložite je u budućnost. I nemojte biti sami u budućnosti.", škola je obnovljena 2000. godine na ponos svih Vukovaraca i iste te godine započela je i nastava. Učenici koji trenutno pohađaju srednju školu rođeni su puno godina nakon domovinskog rata te osim priča svojih najbližih i putem medija nemaju pravu predodžbu o tome što se u Vukovaru dogodilo 1991. godine. Gimnazija Vukovar već dugi niz godina iz generacije u generaciju obnavlja to sjećanje, te na taj način učenicima iz svih krajeva Lijepe naše pokušava približiti i ispričati noviju hrvatsku povijest kako bi sa ponosom i dostojanstvom živjeli svoju budućnost, bez sumnji i predrasuda o Domovinskom ratu, njegovim žrtvama i hrabrim ljudima. Rekao je Siniša Glavašević: „Naučite djecu da se smiju, da misle lijepo, da ih upozorite da njihova htijenja ne budu veća od nebeskog svoda, da njihove ruke ne prljaju ničija djetinjstva, i ničije želje, morate ih jednostavno naučiti da ljube....djeca su budućnost, ona su nada u bolje sutra, vjera da će ono što slijedi zaštititi starost. „

Danas gimnazija nastavlja dalje....Nastava se odvija na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu te na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Naši nastavnici i učenici aktivno se uključuju u projekte i razne izvannastavne aktivnosti i tako sudjeluju u društvenom i kulturnom životu lokalne zajednice ali i šire. S ponosom nastavljaju stope istaknutih vukovarskih gimnazijalaca poput znanstvenika Vinka Zidarića, akademika Pavla Pavličića, glumca Krešimira Zidarića, povjesničara i muzeologa Vlade Horvata, književnika Rene Matoušeka, profesora, slikara, kipara i medaljera Branka Crlenjaka, profesora Željka Mataje, profesorice Ljiljane Gehreche, akademkinje Aliche Wertheimer Baletić, arhitekte i urbaniste Matije Salaja, slikara Vladimira Filakovca, hrvatskog vojnog zapovjednika u Domovinskom ratu Alfreda Hilla, arheologinje Branke Šulc te današnjim generacijama poznatog rukometnog reprezentativca Damira Bičanića i mnogih drugih. Nasljeđe vrijedno čuvanja a samim time i izazov i poziv za nastavak tradicije danas i u vremenima koja nadolaze. Nastavnici vukovarske gimnazije svjesni činjenice da se odgojem i obrazovanjem prenosi i usvaja cjelokupno socijalno naslijeđe kao skup kulturnih vrijednosti te moral, radno iskustvo i običaji, nastavljaju dalje. Bogato iskustvo i tradicija primjenjuju se u novim životnim uvjetima i na taj način omogućuje se našim učenicima dolaženje do novih znanja, vještina, otkrića i iskustava. Time naša škola odgovorno i samouvjereno odgaja i obrazuje buduće građane spremne za uključivanje u cjelokupni društveni život kao njegovi aktivni graditelji.

Na inicijativu ravnatelja, profesora Davora Šijanovića i spremnošću učenika i nastavnika, ove je godine Gimnazija Vukovar, prvi puta obilježila Dan škole i to predstavljanjem svoje bogate povijesti izložbom rijetko viđenih materijala koje nam je, za ovu prigodu, ustupio ovogodišnji dobitnik europske muzejske nagrade Silletto, Gradski muzej grada Vukovara, te izložbom starih razglednica i zapisa koje su vjerno čuvali roditelji naših učenika ali i nastavnici koji su svoj radni vijek proveli u ovoj školi. U sistematizaciji i kronološkom prikazu povijesnih materijala, profesoricama Karolini Dvojković i Sanji Pavlović Šijanović, značajno je pomogla gđa. Olivera Crevar, knjižničarka i gdin.Zdravko Dvojković, muzejski savjetnik, profesor povijesti umjetnosti i kustos Zbirke Bauer u Gradskom muzeju Vukovar koji je, zbog predanog 40- godišnjeg rada u Gradskom muzeju Vukovar i Zbirci Bauer i Galeriji umjetnina, 2015. godine, dobio nagradu Grada Vukovara za životno djelo. Profesor Dvojković, zajedno sa svojim gimnazijskim profesoricama i ravnateljem škole, želio je ovom izložbom potaknuti i mlade sugrađane na shvaćanje vrijednosti likovne kulture kao temelja za buđenje svijesti o važnosti sredine u kojoj žive. Posjetitelji izložbe mogli su šetnjom kroz cjelokupni prostor škole, kronološki pratiti događaje vezane za osnutak, devastaciju tijekom Domovinskog rata, obnovu i današnja postignuća učenika, nastavnika i prijatelja Gimnazije Vukovar.

Izložba „Od male realke do e-škole" bila je otvorena za javnost i kao takva izazvala je veliki interes ne samo kod učenika i nastavnika, već i kod građana grada Vukovara jer kako je ustvrdio Pavao Pavličić i sam vukovarski gimnazijalac: „Po njoj smo se snalazili u svojoj biografiji, jer život se dijelio na ono što je bilo prije Gimnazije, na ono što je bilo u Gimnaziji i na ono što je bilo poslije. I, svačijem životu vrijeme što ga je proveo u Gimnaziji ostaje kao herojsko doba: tada su nam se dogodile najljepše i najuzbudljivije stvari, tada smo bili najduhovitiji, najhrabriji, najzaljubljeniji, najviše ono što jesmo. Zato ni danas ne možemo udahnuti miris vlažne krede a da ne osjetimo nostalgiju za žutom zgradom po kojoj se i sad orijentiramo na svojoj životnoj plovidbi." Riječi koje smo imali priliku čuti od samog hrvatskog akademika, književnika, književnog znanstvenika, prevoditelja i scenariste, Pavla Pavličića koji nas je svojom posjetom nadasve oduševio jer gotovo da nema Vukovaraca kojima kroz ruke nisu prošle lirsko-memoarske knjige o gradu Vukovaru: Dunav, Šapudl, Kruh i mast, Vodič po Vukovaru, Vesele zgode djeda i bake, Vukovarski spomenar, Vukovarske razglednice...kojima je prikazao i brojne slike grada kako je izgledao za vrijeme njegovog školovanja, odrastanja i Domovinskog rata. Baš kao što je Pavao Pavlićić svojim djelima tako smo i mi našom izložbom, pokušali osigurati sjećanja kako nikada ne bi pala u zaborav.

Uz izložbu, učenici i nastavnici priredili su niz aktivnosti za svoje drage goste i predstavnike lokalne zajednice s kojima Gimnazija Vukovar ostvaruje izuzetno kvalitetnu i produktivnu dugogodišnju suradnju i koji su svojom nazočnošću uveličali i podržali rad na promociji škole kao aktivne i uspješne odgojno obrazovne institucije: zastupnicu u Hrvatskom saboru gospođu Mariju Budimir, zamjenika gradonačelnika grada Vukovara Marijana Pavličeka, bivšeg gradonačelnika grada Vukovara Vladimira Štengla, ravnateljicu Gradskog muzeja Vukovar gđu. Ružu Marić, ravnateljicu Hrvatskoga doma gđu. Ivanku Miličić, ravnateljicu Muzeja vučedolske kulture gđu. Mirelu Hutinec, ravnateljicu Gradskog društva Crveni križ Vukovar gđu. Zoricu Grgić, gvardijana i župnika Crkve sv. Filipa i Jakova, fra. Ivicu Jagodića, ravnatelje i djelatnike osnovnih i srednjih škola iz Vukovara i Osijeka i dugogodišnje prijatelje i suradnike iz V. Gimnazije Zagreb, III. Gimnazije iz Splita, gdina. Ivana Rodića, novinara Školskih novina, te mnogobrojne posjetitelje kojima Gimnazija Vukovar zauzima posebno mjesto u životu.

Tako je organizirana svečana priredba u Pastoralnom centru Crkve sv. Filipa i Jakova, niz kreativnih tematskih radionica otvorenog tipa u predmetnim učionicama te domjenak uz neformalno druženje i razmjenu dojmova, razmišljanja, iskustava i sugestija....
1891. godine bila je mala realka, poput feniksa 2000. godine se poput Feniksa uzdigla iz pepela a danas je e-škola prepoznatljiva po svojoj tradiciji i usmjerenosti ka budućnosti.