{gallery}2015/05/25/04{/gallery} Treći razred srednje škole nesumnjivo obilježava izbor destinacije i pripreme za maturalnu ekskurziju. Ciljevi koje smo postavili pred sebe su: pedagoški-razvijanje prijateljstva i zajedništva među učenicima, zabavni-ugodno druženje i opuštanje te nadasve edukativni-upoznavanje s kulturnim, prirodnim, povijesnim i gospodarskim obilježjima dogovorene destinacije. Vođeni zadanim ciljevima, odabrali smo putovanje u Češku i Poljsku. Središte našeg planiranog putovanja je posjet Auschwitz-Birkenau najvećem koncentracijskom logoru nacističke Njemačke.
Kako bi se što bolje pripremili za posjet, razrednici trećih razreda u suradnji sa ravnateljem Gimnazije Vukovar, organizirali su 21. svibnja 2015. predavanje na temu Ideologije antisemitizma i njihovi korijeni u europskoj povijesti koje je održala gđa. Valerija Turk-Presečki, prof. savjetnica povijesti u Gimnaziji Daruvar. Ideja da se ova radionica održi i u Gimnaziji Vukovar proistekla je iz osobne želje predavačice da kao bivša učenica Gimnazije Vukovar, a sada kao profesorica koji se usavršava u ovakvom tipu nastave, znanje stečeno na međunarodnim seminarima (Usavršavanja na nacionalnim seminarima u organizaciji AZOO i međunarodnim stipendijama o poučavanju o hol0kaustu – Yad Vashem, Izrael (2014.), Memorial de la Shoah – Pariz, Francuska (2014.)) podijeli s učenicima svoga rodnog grada koji je kao i većina Vukovaraca bila prisiljena napustiti 1991. godine.
Cilj ove radionice i predavanja je suvremenim pristupom koji se primarno ne orjentira na prikaze brutalnosti, nego na problematiku stradanja analizom ljudskih priča i svjedočenja, upoznati učenike sa stradanjem Židova tijekom 2. svjetskog rata.
Kroz tematsko predavanje u blok-satu (2 školska sata) učenici su upoznati najprije s ideologijom antisemitizma i njihovim korijenima u europskoj povijesti a zatim su u sljedećem blok-satu u grupama obrađivali na izvornoj povijesnoj građi i svjedočenjima problematiku četiri kategorije ljudi: žrtve, progonitelja, promatrača i spasitelja kako bi se među učenicima potaknula diskusija o pitanju vrijednosti ljudskog života i osobnog izbora koji pojedinac čini u okolnostima rata.
Kroz potresne povijesne činjenice, primjere i fotografije, gđa. Valerija Turk-Presečki provela nas je od samog začetka Hitlerove ideje o uništenju Židova kada već 1919. godine budući „Führer" u svom pismu iskazuje mržnju prema Židovima i traži njihovo 'beskompromisno uklanjanje' iz društva. Povjesničari smatraju kako je pismo tada 29-godišnjeg Hitlera ključni povijesni dokument tog vremena jer pokazuje kako su se rano formirali stavovi nacističkog vođe. Već po dolasku na vlast 1933. nacisti započinju zatvarati svoje političke protivnike i osnivati logore u kojima su zatvarali prvenstveno komuniste, pripadnike socijalističke stranke i sindikaliste.
Auschwitz je bio prvi koncentracijski logor na području Poljske. Već početkom 1940. posebna delegacija je poslana u Oswiecim kako bi utvrdila stanje baraka koje su tijekom Prvog svjetskog rata izgrađene za poljsku vojsku, premda su prvi izvještaji bili negativni, utvrđeno je da se uz neke građevinske preinake ti prostori mogu koristiti za logor. Vođa SS-a Heinrich Himmler je 27. travnja 1940. izdao naredbu za uspostavu logora u Oswiecimu. Za zapovjednika logora je određen Rudolf Höss. Prvobitna namjena logora je bilo utamničenje i egzekucija Poljaka. Kasnije je logor postao „mjesto pročiščivanja arijevske rase" u kojem su trebali biti odstranjeni svi Židovi i Romi. Prvi logoraši stigli su u logor 14. lipnja 1940. godine a potom su uslijedili transporti Čeha, sovjetskih zarobljenika i Jugoslavena.
Nakon konferencije u Wansseu i donošenja odluke o „konačnom rješenju židovskog pitanja" Auschwitz je postao glavno mjesto za ubijanje Židova. Transporti Židova pristizali su u logor od veljače 1942. do studenog 1944. godine. „Život" u Auschwitzu bio je ekstremno težak - pakao na zemlji.
Predavanje i radionica gđe. Valerije Turk-Presečki, trajale su četiri sata, a imali smo osjećaj kao da smo tek zakoračili u pitanja predrasuda, rasizma, antisemitizma i stereotipa u bilo kojem društvu. Predavanjem smo dobili uvid u mnoge povijesne, društvene, vjerske, političke i ekonomske čimbenike koji su kumulativno rezultirali holokaustom, ali nas je potaknulo i na razvijanje svijesti o vrijednostima postojanja različitosti u pluralističkom društvu te na senzibilnost za položaj manjina. Predavanje nas je ujedno potaklo i na promišljanje o prošlosti ali svakako i odgovorno oblikovanje budućnosti.
Ovo predavanje će nam zasigurno pomoći u stjecanju bolje perspektive i razumijevanje onoga što ćemo vidjeti tijekom našeg maturalnog putovanja. Prilikom našeg posjeta, dostojanstveno i sa velikim pijetetom poklonit ćemo se svim žrtvama Auschwitza.