Izložba „Vera Johanides, vukovarska gimnazijalka - utemeljica biotehnologije u Hrvatskoj"
Izložbu su pripremili učenici Gimnazije Vukovar sa svojim profesoricama Kristinom Kristek i Sanjom Pavlović – Šijanović. Realizaciju izložbe omogućio je ravnatelj Gimnazije Vukovar, Davor Šijanović, koji je saznavši za Veru Johanides, rođenu Pirkmajer, poznatu znanstvenicu i sveučilišnu profesoricu, od gospodina Ivana Hubaleka, pokrenuo inicijativu o pripremi izložbe.
Sama priprema izložbe trajala je oko 6 mjeseci, a materijali za izložbu prikupljeni su zahvaljujući nekoliko suradnika, g. Ivan Hubalek,, prof. dr.sc. Srećko Tomas, prof. emeritus Zlatko Kniewald, prof.dr.sc. Ivanka Pavušek te materijala koje su ustupile Gradska knjižnica Vukovar i Gradska knjižnica Osijek.
Šest učenika, Tea Hrgović, Ines Mišerić, Rebeka Brajković, Nikolina Šibalić, Iva Jukić i Luka Farkaš, izradili su plakat o liku i djelu Vere Johanides koji je ovom prigodom postavljen u holu škole kako bi sadašnji i budući učenici znali tko je Vera Johanides te u njenim uspjesima vidjeli motivaciju i poticaj u radu. U plakatu se nalaze informacije o njenom odrastanju, školovanju, zaposlenju, postignućima i zaslugama.
Vera Johandes rođena je 08. listopada 1917. g. u Tompojevcima, a umrla je 16. kolovoza 2000. g. u Zagrebu. Završila je gimnaziju u Vukovaru s odličnim uspjehom 1935. g. Diplomirala je na Sveučilištu u Ljubljani i to na dva fakulteta, na Filozofskom fakultetu 1940., a na Tehničkom fakultetu 1941. g. Doktorirala je na Sveučilištu u Ljubljani, gdje je izradom disertacije iz područja antibiotika 1955. godine stekla i svoja prva iskustva s antibioticima i industrijskom mikrobiologijom uopće zbog čega je kasnije stalno surađivala s Plivom.
Njen znanstveni uspjeh obuhvaća 110 objavljenih znanstvenih radova, 53 stručna rada i 14 patenata. Za svoju znanstvenu djelatnost i doprinos razvoju biotehnologije u nas i u svijetu dobila je brojna domaća i inozemna priznanja.
Kao sveučilišna profesorica na Prehrambeno – biotehnološkom fakultetu podigla je brojne današnje vrhunske znanstvenike i sveučilišne profesore. Zahvaljujući uspješnim znanstvenim kontaktima s uglednim svjetskim središtima za biotehnologiju (Rim, Zurich, Graz, Prag, Philadelphia, Massachusetts Institute of Technology), svoje je suradnike upućivala tamo na specijalizaciju i radove na projektima.
Golemo iskustvo i znanje, koje je upijala cijelog života, gotovo je svakodnevno nesebično, do zadnjeg dana, prenosila svojim suradnicima i brojnim naraštajima studenata utirući tako kroz njih svoj neizbrisivi trag. Bila je i ostat će uzor brojnim naraštajima stručnjaka.
Profesorica Vera Johanides odrastala je i sazrijevala skladno u obitelji bez oca, ali s mudrom majkom, dvije sestre i bratom. Profesionalnu je karijeru započela u Zagrebačkoj pivovari, u tipičnom muškom okruženju, gdje su žene inženjeri morale biti mnogo bolje od svojih kolega da bi ih oni smatrali ravnopravnima, što za nju nije bio problem vrijedan spomena. Ona je bila i ostala autoritet, a njeno su mišljenje i savjete tražili i uvažavali svi u području pivarske mikrobiologije, biokemije i tehnologije, ali i u projektiranju i izgradnji novih pivara.
U vremenu u kojem je odrastala bilo je puno prepreka u stjecanju visokog obrazovanja i postizanju uspjeha u znanstvenoj karijeri. Dovoljno je uzeti samo činjenicu da nije bilo tehnologije i interneta kao danas zbog čega je bilo puno teže doći do novih informacija, otkrića i spoznaja iz drugih zemalja. Sve to nije spriječilo Veru Johanides da postane ono što je postala.
Za nju se kaže da je imala izvanrednu sposobnost pamćenja te je i u mirovini redovito čitala brojne znanstvene časopise i pozivala svakodnevno sebi u stan svoje kolege na „brifing".
Sve ovo govori o njoj kao osobi koja zaslužuje da o njoj znamo više, da ju gledamo kao uzor i inspiraciju, kako učenici, tako i nastavnici, ali i ostali sugrađani. Njena nam životna priča treba poslužiti kao motivacija za cjeloživotno učenje i rad.
U Zagrebu ispred zgrade Hrvatske akademije tehničkih znanosti podignuta je bista Veri Johanides. Njeni suradnici, kolege, studenti, znali su koliki je njen doprinos hrvatskoj znanosti te su joj nakon smrti podigli bistu na kojoj piše Vera Johanides, utemeljiteljica biotehnologije u Hrvatskoj.
Važno je da i grad Vukovar i svi njegovi građani trebaju znaju za Veru Johanides koja potječe upravo iz ovoga kraja, a koja je svojim karakterom, izravnošću, otvorenošću, ali i načinom govora ukazivala na specifičnost njezina srijemskog zavičaja.
Vera Johanides jedna je od osnivača Ružičkinih dana u Vukovaru koji se održavaju i danas. Ove će se godine održati XVII. Ružičkini dani, 19. do 21.9.2018. g. u Vukovaru, a vukovarski će se gimnazijalci, sa svojim profesoricama mentoricama, prijaviti na skup Mladi kemičari u sklopu Ružičkinih dana, te će svojim znanstvenim radom pokazati da Gimnazija Vukovar i danas podiže i priprema buduće znanstvenike koje će jednako isticati i ponositi se njima kao i Verom Johanides.
Gimnazija Vukovar diči se svojim uspješnim gimnazijalcima te je uz zgradu škole njima u čast posađeno 20 mladih lipa. Jedna lipa posvećena je i Veri Johanides.
Sama priprema izložbe trajala je oko 6 mjeseci, a materijali za izložbu prikupljeni su zahvaljujući nekoliko suradnika, g. Ivan Hubalek,, prof. dr.sc. Srećko Tomas, prof. emeritus Zlatko Kniewald, prof.dr.sc. Ivanka Pavušek te materijala koje su ustupile Gradska knjižnica Vukovar i Gradska knjižnica Osijek.
Šest učenika, Tea Hrgović, Ines Mišerić, Rebeka Brajković, Nikolina Šibalić, Iva Jukić i Luka Farkaš, izradili su plakat o liku i djelu Vere Johanides koji je ovom prigodom postavljen u holu škole kako bi sadašnji i budući učenici znali tko je Vera Johanides te u njenim uspjesima vidjeli motivaciju i poticaj u radu. U plakatu se nalaze informacije o njenom odrastanju, školovanju, zaposlenju, postignućima i zaslugama.
Vera Johandes rođena je 08. listopada 1917. g. u Tompojevcima, a umrla je 16. kolovoza 2000. g. u Zagrebu. Završila je gimnaziju u Vukovaru s odličnim uspjehom 1935. g. Diplomirala je na Sveučilištu u Ljubljani i to na dva fakulteta, na Filozofskom fakultetu 1940., a na Tehničkom fakultetu 1941. g. Doktorirala je na Sveučilištu u Ljubljani, gdje je izradom disertacije iz područja antibiotika 1955. godine stekla i svoja prva iskustva s antibioticima i industrijskom mikrobiologijom uopće zbog čega je kasnije stalno surađivala s Plivom.
Njen znanstveni uspjeh obuhvaća 110 objavljenih znanstvenih radova, 53 stručna rada i 14 patenata. Za svoju znanstvenu djelatnost i doprinos razvoju biotehnologije u nas i u svijetu dobila je brojna domaća i inozemna priznanja.
Kao sveučilišna profesorica na Prehrambeno – biotehnološkom fakultetu podigla je brojne današnje vrhunske znanstvenike i sveučilišne profesore. Zahvaljujući uspješnim znanstvenim kontaktima s uglednim svjetskim središtima za biotehnologiju (Rim, Zurich, Graz, Prag, Philadelphia, Massachusetts Institute of Technology), svoje je suradnike upućivala tamo na specijalizaciju i radove na projektima.
Golemo iskustvo i znanje, koje je upijala cijelog života, gotovo je svakodnevno nesebično, do zadnjeg dana, prenosila svojim suradnicima i brojnim naraštajima studenata utirući tako kroz njih svoj neizbrisivi trag. Bila je i ostat će uzor brojnim naraštajima stručnjaka.
Profesorica Vera Johanides odrastala je i sazrijevala skladno u obitelji bez oca, ali s mudrom majkom, dvije sestre i bratom. Profesionalnu je karijeru započela u Zagrebačkoj pivovari, u tipičnom muškom okruženju, gdje su žene inženjeri morale biti mnogo bolje od svojih kolega da bi ih oni smatrali ravnopravnima, što za nju nije bio problem vrijedan spomena. Ona je bila i ostala autoritet, a njeno su mišljenje i savjete tražili i uvažavali svi u području pivarske mikrobiologije, biokemije i tehnologije, ali i u projektiranju i izgradnji novih pivara.
U vremenu u kojem je odrastala bilo je puno prepreka u stjecanju visokog obrazovanja i postizanju uspjeha u znanstvenoj karijeri. Dovoljno je uzeti samo činjenicu da nije bilo tehnologije i interneta kao danas zbog čega je bilo puno teže doći do novih informacija, otkrića i spoznaja iz drugih zemalja. Sve to nije spriječilo Veru Johanides da postane ono što je postala.
Za nju se kaže da je imala izvanrednu sposobnost pamćenja te je i u mirovini redovito čitala brojne znanstvene časopise i pozivala svakodnevno sebi u stan svoje kolege na „brifing".
Sve ovo govori o njoj kao osobi koja zaslužuje da o njoj znamo više, da ju gledamo kao uzor i inspiraciju, kako učenici, tako i nastavnici, ali i ostali sugrađani. Njena nam životna priča treba poslužiti kao motivacija za cjeloživotno učenje i rad.
U Zagrebu ispred zgrade Hrvatske akademije tehničkih znanosti podignuta je bista Veri Johanides. Njeni suradnici, kolege, studenti, znali su koliki je njen doprinos hrvatskoj znanosti te su joj nakon smrti podigli bistu na kojoj piše Vera Johanides, utemeljiteljica biotehnologije u Hrvatskoj.
Važno je da i grad Vukovar i svi njegovi građani trebaju znaju za Veru Johanides koja potječe upravo iz ovoga kraja, a koja je svojim karakterom, izravnošću, otvorenošću, ali i načinom govora ukazivala na specifičnost njezina srijemskog zavičaja.
Vera Johanides jedna je od osnivača Ružičkinih dana u Vukovaru koji se održavaju i danas. Ove će se godine održati XVII. Ružičkini dani, 19. do 21.9.2018. g. u Vukovaru, a vukovarski će se gimnazijalci, sa svojim profesoricama mentoricama, prijaviti na skup Mladi kemičari u sklopu Ružičkinih dana, te će svojim znanstvenim radom pokazati da Gimnazija Vukovar i danas podiže i priprema buduće znanstvenike koje će jednako isticati i ponositi se njima kao i Verom Johanides.
Gimnazija Vukovar diči se svojim uspješnim gimnazijalcima te je uz zgradu škole njima u čast posađeno 20 mladih lipa. Jedna lipa posvećena je i Veri Johanides.
- Javni poziv "Energetska obnova obiteljskih kuća u Gradu Vukovaru za 2024./2025./2026. godinu"
- NATJEČAJ za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme
- NATJEČAJ za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme
- Poziv na prethodnu provjeru znanja i sposobnosti (pisano testiranje i intervju) - viši stručni suradnik za sport i branitelje
- JAVNI POZIV Za iskazivanje interesa za zakup javne površine za postavljanje vlastitih štandova u svrhu prodaje hrane i pića te zakup pokretnih gradskih štandova u svrhu prodaje suvenira i svijeća u okviru obilježavanja „Dan sjećanja na žrtvu Vukovar