Otvoren Muzej vučedolske kulture

Kategorija: Gradski muzej Vukovar

{gallery}2015/07/01/04{/gallery} U Vukovaru je u utorak, 30. lipnja 2015. godine otvoren Muzej vučedolske kulture.
Ideja o projektu Arheološkog parka i Muzeja nastala je davno, početkom 80-tih godina prošloga stoljeća kada su na Vučedolu 1981. započela arheološka istraživanja, koja su kasnije prerasla u sustavna istraživanja. Zajednički su ih provodili Gradski muzej Vukovar, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Arheološki muzej u Zagrebu. Sezona 1990. bila je posljednja. Okupacija Vukovara ostavila je traga i na lokalitet koji je zapušten, te je nakon poslijeratnog razminiranja terena, 2001. došlo do povratka arheološke ekipe na sondu. Nastavak sustavnih arheoloških istraživanja donio je izuzetno vrijedne nalaze i znanstvene spoznaje koje su iz njih proizlazile. To je samo potaknulo daljnji rad na projektu muzeološke prezentacije vučedolske kulture koji je uvršten u mega-projekt Vlade RH „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok – Vukovar – Vučedol". Projekt, koji uz Muzej vučedolske kulture u cjelini obuhvaća obnovu Dvorca Eltz i Gradskog muzeja Vukovar, obnovu baroknog središta Vukovara, Obnovu Dvorca Odescalchi i Muzeja grada Iloka, je sustavno provodilo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Radovi na izgradnji Muzeja započeli su 2009. godine, te su nakon završetka zgrade Muzeja 2011. godine nastavljeni na izradi stalnog postava.

Uredbom Vlade RH 21. veljače 2013. godine iz projekta kojeg je do tada vodio Gradski muzej Vukovar Muzej osnovan je novi Muzej vučedolske kulture kao nacionalni muzej od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Ovaj u svijetu jedinstveni muzej posvećen je jednoj prapovijesnoj kulturi.
Stalni postav prostire se na 1200m2 površine kroz 19 prostorija prezentira vučedolsku kulturu u cjelini. Kroz postav možemo pratiti razvoj civilizacija i kulture od prvih naseljavanja 6000. godina prije Krista, rekonstruirati dnevni život i običaje kulturnih pojava u burno vrijeme doseljavanja prvih Indoeuropljana - badenske, kostolačke i vučedolske koju se najdetaljnije može rekonstruirati i po kojoj je lokalitet dobio ime.

Najintenzivniji rast i razvoj bilježi u vremenu između 3000. – 2400. godine prije nove ere i u svom je vrhuncu pokrivala 14 današnjih europskih država - Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Italiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju, a jedno je naselje registrirano i u istočnoj Grčkoj.

Uz stalnu potporu Ministarstva kulture, Grada Vukovara i Vukovarsko srijemske županije, sudionici na Projektu arheoloških istraživanja Vučedola su Gradski muzej Vukovar, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Arheološki muzej u Zagrebu.

Muzejski postav rezultat je sustavnih arheoloških istraživanja i znanstvenih interpretacija dr. sc. Aleksandra Durmana, kao i višegodišnjeg rada cijelog niza stručnjaka i suradnika koji su svoj doprinos utkali u ovaj Muzej.
Autori Projekta Arheološkog parka Vučedol u cjelini su pof. dr. sc. Aleksandar Durman
voditelj arheoloških istraživanja Vučedola i voditelj Katedre za arheometriju i metodologiju
Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ružica Marić, prof.
arheologije, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar:

Autori stalnog postava Muzeja su prof. dr. sc. Aleksandar Durman i Mirela Hutinec, dipl. arheolog, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture. Arhitekturu Muzeja projektirao je projektantski tim Radionice arhitekture s glavnim arhitektom prof. Goranom Rakom, arhitektica stalnog postava je doc. Vanja Ilić, te izvođači radova tvrtke ING-Grad iz Zagreba i tvrtka Monte-Mont iz Osijeka.

Muzej vučedolske kulture temelj je za početak novog multifunkcionalnog projekta, Arheološkog parka Vučedol, koji obuhvaća program sustavnih, interdisciplinarnih istraživanja arheološkog lokaliteta Vučedol, čime se širi prostor Vučedola prezentira kao arheološko-povijesni ali i kao turističko-ugostiteljski i sportsko-rekreativni centar.

Uz nazočnost gostiju iz društvenog, kulturnog, političkog, gospodarskog i muzeološkog miljea cijele Hrvatske i Grada Vukovara, na otvorenju Muzeja govorili su Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture Ružica Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar, prof. dr. sc. Aleksandar Durman, voditelj Projekta ujedno i kao izaslanik Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara, Božo Galić, župan Vukovarsko –srijemske županije, Darko Lorencin, ministar turizma RH i Berislav Šipuš, ministar kulture RH, koji se zahvalio prethodnim ministrima kulture koji su podržavali i provodili projekt Ilok-Vukovar-Vučedol: Antunu Vujiću, Boži Biškupiću, Jasenu Mesiću i Andrei Zlatar Violić te otvarajući Muzej najavio i nove projekte. Svečanosti otvorenja nazočili su i Ministar branitelja Fred Matić, veleposlanici nekoliko zemalja, nekadašnji ministar kulture mr.sc. Božo Biškupić, koji je pokrenuo Projekt „Obnove i realizacije kulturne baštine Ilok,Vukovar,Vučedol", kao i mr.sc. Branka Šulc, u više mandata pomoćnica ministra kulture i direktorica Projekta do 2013.godine, Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ministra danas na provedbi Projekta, Eva Brunović, voditeljica službe za muzejsko-galerijsku djelatnosti, Blaž Žilić, ravnatelj uprave i drugi suradnici na projektu Ministarstva kulture RH.

U programu otvaranja pripremljena je uz pratnju gajdi, jednog od zasigurno vučedolskih instrumenata, svojevrsna modna revija odjeće inspirirane vučedolskim motivima, izrađenim prema Idejnom rješenju dizajnerice Andrijane Subotić Pjajčik, modne kuće Etnomaar.