Održana panel rasprava Patriotizam i nacionalizam u Hrvatskoj i Europi
Kako se manifestira domoljublje i koji su pojavni oblici nacionalizma? Na ta i mnoga druga pitanja tragalo se za odgovorima na panel raspravi Otprilike isto? Patriotizam i nacionalizam u Hrvatskoj i Europi održanoj u utorak, 7. studenog 2017. u organizaciji Europskog doma Vukovar i EUNETa, mreže europskih domova u EU. Kratko uvodno izlaganje kao poticaj raspravi održao je dr. Hrvoje Klasić, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Raspravu između panelista dr. Klasića, dr. Krešimira Bušića, povjesničara s Filozofskog fakulteta u Osijeku i Senke Ristić Nedeljković, novinarke Radija Dunav, moderirao je Goran Flauder, novinar Osječke televizije. „Patriotizam je posljednje utočište hulja" započeo je raspravu Flauder citiravši Igora Mandića provokativnim citatom Samuela Johnsona.
„Narod u Hrvatskoj demokraciju zaista prakticira samo na izborima svake četiri godine. U procesu tranzicije nismo preuzeli obveze koje građanima, uz zajamčena prava, pripadaju u demokratskim društvima, štoje slučaj drugdje u Europi. Stoga narod u Hrvatskoj uvijek iznova zapada u začarani krug nepovjerenja prema svojoj državi koje iskazuje nepoštivanjem zakona i varanjem. To što se istovremeno ponajviše na sportskim događanjima razmeću nacionalnim simbolima ne čini ovakve pojedince domoljubima" naglasio je dr. Klasić.
Dr. Bušić je raspravi nastojao dati teorijski okvir pozivajući se na autoritete iz znanstvenog područja historiografije i pojasnivši da se nacionalizam i populizam javljaju u ciklusima. „Da bi Hrvatska napredovala potrebno je odmaknuti se od pokreta, a njih je u našoj prošlosti bilo mnogo" rekao je.
Senka Ristić Nedeljković se u kontekstu lokalpatriotizma dotakla aktualnog problema masovnog iseljavanja pojedinaca i cijelih obitelji s vukovarskog područja i iz regije, rekavši da to nisu više samo pripadnici srpske nacionalne manjine koji napuštaju državu, već i pripadnici većinskog naroda.
U raspravi su se naši gosti dotakli i problematičnog pitanja osjećaja pripadnosti državi i domoljublja pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Voljeti državu u kojoj se živi i osjećati je kao svoju domovinu u idealnom bi slučaju trebala velika većina građana, pa tako i pripadnici nacionalnih manjina. Pri tome bi većinski narod trebao imati vodeću ulogu u stvaranju tog osjećaja domoljublja, pripadnosti i prihvaćanja.
Unatoč postojećim definicijama pojmova patriotizam i nacionalizam o ovim je pojavama u društvu potrebno razgovarati i prije svega osvijestiti među građanima potrebu i želju da svojim djelovanjem i aktivnim građanstvom doprinesu napretku i boljitku svoje države kako bi je i osjećali kao domovinu.
Brojna publika šarolike strukture, među kojom su bili i zamjenica gradonačelnika Grada Vukovara Ivana Mujkić, zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Srđan Milaković i zamjenik načelnika općine Bogdanovci Jaroslav Međeši, zainteresirano je pratila dinamičnu raspravu. Razgovori su po završetku diskusije nastavljeni u neformalnom tonu prilikom bio-vegetarijanskog domjenka.
„Narod u Hrvatskoj demokraciju zaista prakticira samo na izborima svake četiri godine. U procesu tranzicije nismo preuzeli obveze koje građanima, uz zajamčena prava, pripadaju u demokratskim društvima, štoje slučaj drugdje u Europi. Stoga narod u Hrvatskoj uvijek iznova zapada u začarani krug nepovjerenja prema svojoj državi koje iskazuje nepoštivanjem zakona i varanjem. To što se istovremeno ponajviše na sportskim događanjima razmeću nacionalnim simbolima ne čini ovakve pojedince domoljubima" naglasio je dr. Klasić.
Dr. Bušić je raspravi nastojao dati teorijski okvir pozivajući se na autoritete iz znanstvenog područja historiografije i pojasnivši da se nacionalizam i populizam javljaju u ciklusima. „Da bi Hrvatska napredovala potrebno je odmaknuti se od pokreta, a njih je u našoj prošlosti bilo mnogo" rekao je.
Senka Ristić Nedeljković se u kontekstu lokalpatriotizma dotakla aktualnog problema masovnog iseljavanja pojedinaca i cijelih obitelji s vukovarskog područja i iz regije, rekavši da to nisu više samo pripadnici srpske nacionalne manjine koji napuštaju državu, već i pripadnici većinskog naroda.
U raspravi su se naši gosti dotakli i problematičnog pitanja osjećaja pripadnosti državi i domoljublja pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Voljeti državu u kojoj se živi i osjećati je kao svoju domovinu u idealnom bi slučaju trebala velika većina građana, pa tako i pripadnici nacionalnih manjina. Pri tome bi većinski narod trebao imati vodeću ulogu u stvaranju tog osjećaja domoljublja, pripadnosti i prihvaćanja.
Unatoč postojećim definicijama pojmova patriotizam i nacionalizam o ovim je pojavama u društvu potrebno razgovarati i prije svega osvijestiti među građanima potrebu i želju da svojim djelovanjem i aktivnim građanstvom doprinesu napretku i boljitku svoje države kako bi je i osjećali kao domovinu.
Brojna publika šarolike strukture, među kojom su bili i zamjenica gradonačelnika Grada Vukovara Ivana Mujkić, zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara Srđan Milaković i zamjenik načelnika općine Bogdanovci Jaroslav Međeši, zainteresirano je pratila dinamičnu raspravu. Razgovori su po završetku diskusije nastavljeni u neformalnom tonu prilikom bio-vegetarijanskog domjenka.
- DOPUNA OTVORENOG POZIVA za prodaju ili osnivanje prava građenja na građevinskom zemljištu u Gospodarskoj zoni Vukovar
- NATJEČAJ za prijem u radni odnos na neodređeno vrijeme
- OGLAS za prijam u službu, viši stručni suradnik za sport i branitelje - 1 izvršitelj/ica
- JAVNI NATJEČAJ - za prijam u službu na neodređeno vrijeme - Viši referent za gradske rashode (1 izvršitelj/ izvršiteljica)
- RANG LISTA KANDIDATA prema rezultatima provedene provjere znanja i sposobnosti – Viši savjetnik za provedbu ITU