Novopristigli migranti i nacionalne manjine

Kategorija: Udruge

U Vukovaru je u četvrtak 9. veljače 2017. godine u Gradskom muzeju Vukovar održana panel rasprava na temu Novopristigli migranti i nacionalne manjine u organizaciji Europskog doma Vukovar i njemačke Zaklade Friedrich Ebert iz Zagreba. U raspravi su sudjelovali dr. sc. Siniša Tatalović, profesor i dr. sc. Ružica Jakešević, docentica Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Vladimir Vuletić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i Lejla Šehić Relić, izvršna direktorica Volonterskog centra Osijek. Raspravu je moderirala Višnja Mišin, odvjetnica, nekadašnja novinarka HRTa.
Profesor Tatalović osvrnuo se na studiju koja je predstavljala podlogu raspravi a čiji je autor u suradnji s docenticom Jakešević. Naglasio je kako je prvotni humanitarni pristup izbjeglicama od strane stanovništva Hrvatske bio rezultat očekivanja da ljudi samo prolaze Hrvatskom, dok je ideja ostanka i integracije još nedovoljno zastupljena u javnosti. Realokacija izbjeglica ne teče po planu i unatoč aktivnostima od strane mjerodavnih institucija izbjeglice se teško odlučuju za Hrvatsku kao poželjnu zemlju za ostanak, dodala je docentica Jakešević, što i ne začuđuje obzirom na trenutnu situaciju emigriranja iz Hrvatske. Problem za Hrvatsku predstavlja dihotomija između sigurnosnog i humanitarnog pristupa i neodlučnosti u tom smislu, čime se javnosti šalje poruka da u stvari ne postoji politika rješavanja pitanja izbjeglica i njihove integracije. Profesor Vuletić zaključio je da je situacija u susjednoj Srbiji vrlo slična te da se studija koju je on u suradnji s kolegama izradio za FES u Srbiji u mnogim točkama preklapa s onom iz Hrvatske. Pozitivnim je istaknuo da bi se integracija novopristiglih migranata u tradicionalno multikulturnim regijama poput Vojvodine, iz iskustva, odvijala neproblematično te je pozvao na promišljanje načina kako bi novopristigli migranti mogli potaknuti ekonomski razvoj, obzirom na inače lošu ekonomsku situaciju.
Povlačenje sredstava iz EU fondova moglo bi doprinijeti oporavku opustošenih područja Slavonije i Srijema te uključivanje u radne aktivnosti migranata i lokalnog stanovništva jedan je od mogućih prijedloga rješenja. Na ovim područjima poznati su primjeri uključivanja stručne radne snage iz arapskih zemalja kroz zdravstvenu djelatnost. Pozitivan primjer je općina Nijemci koja je pokazala mogućnost integracije manjina i stvaranje kvalitetne multikulturne zajednice i u vrijeme mirne reintegracije istočnog dijela Hrvatske.
Lejla Šehić Relić dodala je da integracija prije svega treba teći u oba smjera i odvijati se upravo na lokalnoj razini, pri čemu bi velik doprinos mogle dati osobe s iskustvom izbjeglištva iz 90tih godina. Kao društvo primamo i dajemo, a rezultat bi bile promjene koje bismo trebali prihvatiti.
Migracije, iz kojeg god razloga da se događaju, predstavljaju izazov za društvo, no Hrvatska bi obzirom na svoj višeetnički sastav u tom smislu mogla biti u dobroj polaznoj poziciji. Tijekom diskusije je naime rečeno kako bi Hrvatska kao višenacionalna država u integraciji novog stanovništva trebala koristiti primjere integracije nacionalnih manjina tradicionalno prisutnih na ovom području. Kao pozitivan primjer istaknuta je islamska zajednica u Republici Hrvatskoj koja na mnogim područjima čini važan sastavni dio u životu lokalne zajednice, a upravo bi za izbjeglice i migrante iz islamskih zemalja mogla predstavljati značajan resurs u procesu integracije.
Tijekom diskusije čula su se mišljenja o Zakonu o Nacionalnim manjinama u RH koji je u teoriji dobro pripremljen, ali se ne provodi, a razlog tome je neprilagođenost lokalnom kontekstu.
Zaključno je istaknuta važnost educiranja građana o pitanjima integracije, ali i važnost javnih diskusija kako bi se čula i oprečna mišljenja i donio konsenzus od koristi za društvo u cjelini.
Među sudionicima panel rasprave bili su predstavnici lokalnih vlasti: načelnik općine Nijemci, gospodin Ivica Klem, v.d. načelnika općine Tompojevci, gospodin Zdravko Zvonarić, tajnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti, Snježana Grgurević te predstavnici gradskih i javnih institucija, civilnog sektora i zainteresirani građani.
Studije u pdf-formatu možete preuzeti sa sljedećih poveznica:
http://www.fes-croatia.org/fes-zagreb-publications/?L=2
http://www.fes-serbia.org/255-Publications/2511-Publikacije_2016