U organizaciji Zaklade Friedrich Ebert, ured u Zagrebu i Europskog doma Vukovar 16. siječnja 2017. godine u Zagrebu održana je konferencija „Mirna reintegracija iz perspektive žena i mladih“ povodom obljetnice formalnog okončanja procesa Mirne reintegracije. Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Pozdravne riječi brojnim sudionicima uputili su Max Brändle, direktor zagrebačkog ureda FESa i Lana Mayer, predsjednica EDVU. Per Vinther, posebni izaslanik Europske komisije u RH za vrijeme Mirne reintegracije održao je prigodni govor osvrčući se na aktualnu situaciju u Vukovaru i zemlji općenito naglašavajući da je još ostalo mnogo toga nedovršenoga u Vukovaru te da je svim građankama i građanima ovoga grada potrebno posvetiti posebnu pozornost i pružiti podršku.

Na prvoj panel diskusiji sudjelovale su Vesna Škare Ožbolt, Predsjednica Nacionalnoga odbora za ostvarivanje programa uspostave povjerenja, ubrzanog povratka i normalizacije života na ratom stradalim područjima Republike Hrvatske, Sanja Vukičević, nekadašnja novinarka Radio Dunava, danas nastavnica, Ruža Marić, ravnateljica Gradskog Muzeja Vukovar i Dijana Antunović Lazić, izvršna direktorica EDVU. Diskusiju je moderirala Višnja Mišin, u vrijeme Mirne reintegracije novinarka HRTa, danas odvjetnica. Ove su žene svaka u svom sektoru dale značajan doprinos procesu Mirne reintegracije. Tijekom diskusije prisjećale su se napetih detalja pa i zanimljivih anegdota sa svojih pozicija u to vrijeme.  

Na drugoj panel diskusiji o perspektivi mladih razgovarali su Siniša Mitrović, stručni suradnik za razvoj civilnog društva, rad s mladima i nacionalnim manjinama Grada Vukovara, Biljana Gaća, vijećnica Gradskog vijeća Grada Vukovara i mirovna aktivistica i Zoran Pehar, novinar HRTa i mladi Vukovarac na radu u Zagrebu, a znanstveno-stručni osvrt dala je prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja je u Vukovaru od samog početka Mirne reintegracije provodila mnoga, dijelom longitudinalna istraživanja, posebice s mladima.
Konferencija je privukla brojnu zagrebačku, ali i vukovarsku publiku te se mogla pratiti uživo putem live streaminga.

U pogledu postignuća i propusta u procesu Mirne reintegracije poslane su brojne poruke i apeli: Mirna reintegracija zaslužuje biti obilježena i vrednovana jednako kao i vojno redarstvene operacije. Ona je hrvatski mirovni brend i naše iskusne mirotvorce mogli bismo slati na mirovne misije u svijet kako bismo podijelili iskustvo. Navodi o podijeljenosti Vukovara iz perspektive mladih često su pretjerani i netočni, a mlade osobito zamara polarizacija u gradu na većinsko hrvatsko i manjinsko srpsko stanovništvo. Posebice negiranje postojanja brojnih prisutnih nacionalnih manjina u gradu koji su jednako građanke i građani Vukovara. Vrijedno je truda i posebno, pored neupitne potrebe revitalizacije gospodarstva, ulagati u ljude kako bismo svi zajedno ostvarili bolju kvalitetu života u Vukovaru. Od presudne je važnosti poduzimati korake ka stvaranju socijalne mreže visoko integrirane zajednice. U tom smislu škola mora predstavljati prostor socijalne integracije uz poštivanje prava nacionalnih manjina na obrazovanje na njihovom jeziku i pismu.
Uloga civilnog sektora u svim se ovim segmentima već pokazala iznimno važnom. Civilni sektor stoga treba imati podršku svih lokalnih i javnih struktura. Jedino u sinergiji moguće je ostvariti život i ozračje u gradu na dobrobit i zadovoljstvo svih građanki i građana Vukovara.