U gradu Vukovaru u prošlosti pa do 1991. godine uvijek su većinsko stanovništvo bili Hrvati.
Nacionalna struktura stanovništva Vukovara 1910.-2001. godine:
|
Godina
|
Ukupno
|
Hrvati
|
Srbi
|
Nijemci
|
Mađari
|
Ostali
|
1910.
|
10.359
|
4.092
|
1.628
|
3.503
|
954
|
183
|
|
|
39,50%
|
15,70%
|
33,80%
|
9,20%
|
1,80%
|
|
10.242
|
5.048
|
1.702
|
2.670
|
571
|
215
|
|
|
49,60%
|
16,60%
|
26,10%
|
5,60%
|
2,00%
|
1948.
|
17.223
|
10.943
|
4.390
|
54
|
913
|
923
|
|
|
63,50%
|
25,50%
|
0,30%
|
5,30%
|
5,30%
|
1971.
|
30.222
|
14.694
|
9.132
|
60
|
835
|
5.501
|
|
|
48,60%
|
30,20%
|
0,20%
|
2,80%
|
18,20%
|
1990.
|
44.639
|
21.065
|
14.425
|
94
|
694
|
8.361
|
|
|
47,20%
|
32,30%
|
0,20%
|
1,50%
|
18,80%
|
2001.
|
31.670
|
18.199
|
10.412
|
58
|
387
|
2.614
|
|
|
57,46%
|
32,88%
|
0,18%
|
1,22%
|
8,25%
|
|
U kretanju nacionalnog sastava stanovništva grada Vukovara u 20. stoljeću vidi se da su Hrvati kontinuirano imali gotovo polovicu u vukovarskom stanovništvu. Najveće promjene dogodile su se u gotovo potpunom nestajanju Nijemaca i povećanju broja srpskog stanovništva. U rubrici ”ostali” 1990. godine najveći postotak imaju tzv. ”Jugoslaveni” 9,S%, slijede Rusini sa 2,7% itd.
Hrvati
Naseljavanje Hrvata u Podunavlju na današnjem vukovarskom području uslijedilo je krajem 6. i početkom 7. stoljeća, kada su Hrvati došli i na ostala hrvatska područja. Trinaest stoljetna naseljenost Hrvata dozvoljava da o njima govorimo kao o starosjediocima na ovom području. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara u 10. i 11. stoljeću već su svi hrvatski krajevi od Drave i Dunava na sjeveru do Jadranskog mora na jugu ujedinjeni u jedinstvenoj hrvatskoj kraljevini. Hrvatsko stanovništvo na vukovarskom području pretrpjelo je najveće gubitke za vrijeme turske vladavine (1526.-1687. godine), ali se uspjelo održati.
Srbi
Prvo naseljavanje stanovnika pravoslavne vjere na vukovarskom području uslijedilo je u 16. stoljeću. Pravoslavni Vlasi, kao pomoćne turske čete (martolozi) naseljavaju se u manjim skupinama. Poslije oslobođenja od turske vlasti krajem 17. i početkom 18. stoljeća nekoliko stotina srpskih porodica naseljava se u opustjelim selima i nešto u Vukovaru. Tada je nastala srpska enklava od desetak sela na vukovarskom području i održala se kao relativno zatvorena cjelina. U novijem razdoblju smišljeno naseljavanje Srba u Vukovar uslijedilo je za vrijeme postojanja jugoslavenskih država dijeljenjem obradivih površina i zapošljavanjem. Najveći priljev Srba u Vukovaru uslijedio je poslije 1945. godine i odlaska Nijemaca.
Nijemci
Austrijski carevi poticali su naseljavanje novih stanovnika na opustjela područja poslije turske vladavine, da bi dobili radnu snagu. Već početkom 18. stoljeća u Novom Vukovaru naselili su se njemački obrtnici. Tijekom 18. i 19. stoljeća naseljava se znatniji broj Nijemaca na vukovarskom području. Mnogi koji su se ranije naselili u Bačkoj sada prelaze Dunav, jer se oko Vukovara mogla dobiti jeftina zemlja. Tako u nekim selima kao npr. Sotinu Nijemci čine polovicu stanovništva. Tijekom i krajem II. svjetskog rata 1944/45. godine i Nijemci teško stradavaju i u Vukovaru ih ostaje neznatan broj.
|
|