|
Poticaj za izgradnju Hrvatskoga doma seže u vrijeme s početka prošlog stoljeća. Još 1902. godine Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo Dunav donosi odluku o izgradnji Doma. Tragom te odluke, prihodi prikupljeni na priredbama koje organiziraju hrvatska društva namijenjeni su izgradnji Hrvatskoga doma. Osim društva Dunav, u to vrijeme aktivno djeluju i druga hrvatska društva koja podupiru navedenu inicijativu. Međutim, sva nastojanja i aktivnosti poduzete za izgradnju Doma prekida Prvi svjetski rat, i prikupljeni novac čeka bolja vremena.
Poslijeratnih godina, u novonastalim društvenim i političkim uvjetima, obnavljaju se vukovarska društva. Svoj rad obnavlja i Hrvatsko pjevačko i glazbeno društvo Dunav pa se nastavlja i rad na projektu Hrvatski dom. Nositelj projekta, sve do 1921. godine je Dunav. Tada se osniva Društvo Hrvatski dom, koje preuzima dalje pripreme za izgradnju Hrvatskoga doma.
Na natječaju za najbolji projekt izabran je onaj mladog zagrebačkog arhitekta Aleksandra Freudenreicha, te se već u srpnju iste godine polaže kamen temeljac.
Svečano otvorenje Hrvatskoga doma slijedi već 9. srpnja 1922. godine. Nikada se u Vukovaru nije odjednom okupilo toliko uglednih gostiju. Tada zabranjeno društvo Hrvatska žena iz Zagreba donosi na dar zastor za pozornicu s utkanim tekstom Hrvatska žena - Hrvatima Vukovara.
U razdoblju koji slijedi rade se manje nadogradnje spremišnih prostora, a 1966. godine, kada je srušen stari hotel K lavu, srušena je i ulična zgrada Hrvatskog doma a na istom mjestu izveden je arhitektonski neprimjeren jednokatni aneks Centra za kulturu. Tijekom 60-ih i 70-ih godina devastiran je i izvorni kasnosecesijski interijer središnje dvorane, gdje su izvedene zatvorene lože s pregradama. Pod je izveden u nagibu i na njega su postavljeni fiksni stolci.
U Domovinskom ratu, 1991. godine topništvo JNA sustavno je razaralo staru dvoranu Hrvatskoga doma, pogodivši je s više desetaka fosfornih projektila.
 Obvezu obnove Hrvatskoga doma preuzela je, po zamisli predsjednika Tuđmana, Koprivničko-križevačka županija i Vlada Republike Hrvatske. S obzirom da se objekt nalazi unutar granica zaštićene povijesne urbane cjeline Vukovara, obnova se temelji na konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima te se dvorani vraća izvorni oblik, kakav je imala kod svog otvaranja.
Nova povijest Hrvatskoga doma počinje 22. studenog 2007. Treći put u povijesti svoga postojanja Hrvatski dom je premali da primi sve one koji žele nazočiti činu svečanog otvaranja istog.
 Rodna kuća prvog hrvatskog nobelovca Lavoslava Leopolda Ružičke nalazi se u neposrednoj blizini Hrvatskoga doma, kapele sv. Roka i Muzeja grada Vukovara. Po mnogima, ona je jedna od najljepših kasnohistorističkih građanskih prizemnica u Gradu. Do Domovinskog rata u prostorima Ružičkine kuće bile su postavljene spomen sobe posvećene nobelovcu.
Kao i većina objekata u Gradu, i Ružičkina kuća je u ratu gotovo potpuno uništena. Skupina zagrebačkih poduzetnika, 2004. godine, osniva Fundaciju „Ružičkina kuća“ sa željom i ciljem da se obnovom pridonese očuvanju hrvatske kulturne i znanstvene baštine te oživljavanju života u Vukovaru.
Obnovljeni objekt, s novosagrađenim sadržajima, svečano je otvoren 13. rujna 2007. godine, točno na 120 godišnjicu rođenja prvog hrvatskog nobelovca. Do vraćanja stalnog postava spomen soba posvećenih nobelovcu, u prostoru djeluje novoosnovani Zavod HAZU-a, Zavod za zaštitu spomenika, Klub sudaca, Udruga Hrvatska žena Vukovar, Matica Hrvatske i KUD Kolo. U novosagrađenoj polivalentnoj dvorani gotovo se svakodnevno organiziraju određeni sadržaji, što samo potvrđuje koliko je Gradu takva dvorana bila potrebna.
Odlukom Gradskoga vijeća od 15. veljače 2008. godine osniva se Ustanova u Kulturi Hrvatski dom Vukovar. Zbog javnosti svoga djelovanja, a na preporuku nadležnog Ministarstva, ona mijenja naziv u Javna ustanova u kulturi Hrvatski dom Vukovar, sa sjedištem u Vukovaru, J. J. Strossmayera 20 u Hrvatskom domu. Objekt Ružičkine kuće postaje sastavni dio novoosnovane Javne ustanove u kulturi Hrvatski dom Vukovar.
Odlukom osnivača, djelatnost Ustanove čine:
- priprema i organizacija izvođenja dramskih predstava
- priprema i organizacija glazbeno scenskih događaja
- priprema i organizacija lutkarskih i drugih scenskih djela i predstava gostujućih kazališta i kazališnih družina
- priprema i organizacija koncerata i drugih manifestacija od interesa za Grad
- upravljanje objektima u kulturi Hrvatski dom i Ružičkina kuća.
 Od samog otvaranja do danas Hrvatski dom i Ružičkinu kuću posjetilo je nekoliko tisuća posjetitelja, među kojima su bili Predsjednik države, visoke državne delegacije, predstavnici znanstvenih institucija, ugledni znanstveni radnici, učenici osnovnih i srednjih škola, djeca vukovarskih vrtića i naravno građani zbog kojih je ova Ustanova i osnovana. Odigrano je tridesetak kazališnih predstava za djecu i odrasle, vrhunski koncerti, znanstveni skupovi i međunarodne konferencije.
|
