Općenito

Kategorija: Nekategorizirano
Sustav socijalne skrbi i socijalne pomoći u RH
ZAKONSKE ODREDBE
USTAV RH
Govoreći o sustavu socijalne skrbi i socijalne pomoći u RH na prvom mjestu, svakako, treba spomenuti Ustav Republike Hrvatske koji, kao najviši propis u našoj državi, načelno određuje RH kao ½socijalnu državu½ (čl. 1.), u kojoj je ½socijalna pravda jedna od najviših vrednota ustavnog poretka½ (čl. 3.).
ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI
(½Narodne novine½ br. 73/97, 27/01, 59/01, 82/01 i 103/03)

Zakon o socijalnoj skrbi predstavlja temeljni propis koji uređuje:

  • način obavljanja i financiranja djelatnosti socijalne skrbi,
  • korisnike,
  • prava korisnika,
  • postupak za ostvarivanje pojedinih prava te
  • sva ostala pitanja koja su od važnosti za nesmetano obavljanje njezine djelatnost

Zakon o socijalnoj skrbi definira djelatnost socijalne skrbi kao: ½djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a kojom se osigurava i ostvaruje zadovoljavanje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i ostalih kategorija stanovništva koje one same ni uz pomoć članova svojega kućanstva nisu u mogućnosti zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, socijalnih ili gospodarskih uvjeta. Naglasak je pri tome, na sprečavanju, ublažavanju ili otklanjanju posljedica koje su proizašle iz takvog stanja. Naročitu pozornost ovaj sustav posvećuje DJECI i OBITELJI.

Sam sustav socijalne skrbi i socijalne pomoći u RH prošao je, do današnjeg dana, kroz nekoliko faza. U kratkim crtama navodim samo njihove osnovne karakteristike:
I FAZA:
Predstavlja fazu u kojoj je sustav socijalne skrbi i socijalne pomoći u RH reguliran Zakonom o socijalnoj zaštiti iz 1991. god., a koji je Republika Hrvatska naslijedila iz prijeratnog, socijalističkog sustava.
II FAZA:
Nastupila je u ožujku 1993. god., te naknadnim izmjenama i dopunama, u kolovozu iste godine, kada je Vlada RH usvojila Socijalni program. Kao što je poznato, RH je tada bila pod ratnom agresijom te je veliki broj stanovnika naglo i drastično osiromašio. Ovim programom željelo se pomoći upravo tim kategorijama stanovnika.
III FAZA:

Ovu fazu predstavlja donošenje Zakona o socijalnoj skrbi iz 1997. god., kada je Hrvatska prešla iz tzv. ½ratnog½ u ½mirnodopski½ sustav socijalne skrbi i socijalne pomoći.
Ono što je karakteristično za sve tri nabrojane faze jest činjenica da su se ukupna sredstva namjenjena zadovoljavanju pojedinih vrsta prava osiguravala u državnom proračunu.
IV FAZA:
Za IV fazu je znakovito da se financiranje pojedinih prava iz sustava socijalne skrbi ½spušta½ na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nazivamo je i fazom ½decentralizacije½ sustava socijalne skrbi. Prvi korak u provođenju ove faze određen je Zakonom o socijalnoj skrbi iz 1997. god. u koji je ugrađena obveza izdvajanja 5% sredstava iz Proračuna jedinica lokalne samouprave za potrebe socijalne skrbi – prvenstveno za podmirenje troškova stanovanja. Međutim, iskustvo je pokazalo kako ovako postavljene zakonske odredbe nisu bile sasvim jasno i precizno definirane, pa se u praksi događalo da narečena sredstva nisu izdvajana namjenski. Stoga se pristupilo drugačijem definiranju obveza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave tj. da u svojemu Proračunu osiguraju sredstva za podmirenje troškova stanovanja, ali ovaj put Zakon jasno definira kriterije.