Gradonačelnik Grada Vukovara Ivan Penava održao je konferenciju za medije povodom Odluke Ustavnog suda vezane za Statutarnu odluku ostvarivanja službene uporabe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području grada Vukovara.

Na početku konferencije gradonačelnik Penava istaknuo je kako je svima poznato da je u gradu Vukovaru mukotrpnim radom svih građana, političkih aktera na vukovarskoj političkoj sceni, tijekom same mirne reintegracije te poslije nje, dostignut određeni stupanj zrelosti, snošljivosti, komunikacije i suživota. „Nažalost taj proces značajno je ugrožen nerazumnom odlukom i nasilnim pokušajem uvođenja dvojezičnih natpisa u gradu Vukovaru koju je pokušala uvesti Vlada RH na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem. Tijekom nemilih scena prosvjeda i uništavanja razbijanja ploča na teži način smo naučili da je tako osjetljivim temama potrebno prići jako obazrivo, jer provođenjem nečijih zamisli na silu ugrožavamo samu bit zakona i suživota, prava većine i manjine" zaključio je Penava.

„Očuvanje mira i stabilnosti u gradu Vukovaru, međusobno razumijevanje i uvažavanje preduvjet su svakog normalnog života u gradu i njegova napretka, a sve što radimo podređujemo vrlo promišljenom biranju poteza kako ne bi narušili stabilnost" rekao je nadalje gradonačelnik Penava te u smislu doprinosa razmijevanju i toleranciji u gradu Vukovaru naveo je svoj osobni primjer odlaska u Crkvu sv. Nikolaja, gdje je kao prvi gradonačelnik Grada Vukovara ove godine zajedno s građanima pravoslavne vjeroispovjesti proslavio Uskrs.

Nadalje, zahvalio je Ustavnom sudu na razumijevanju koje je iskazao prema Vukovaru te uz odobravanje i razumijevanje polazišta koja Ustavni sud i predsjednik Ustavnog suda imaju, podsjetio kako sukladno svim Božijim i ljudskim zakonima postoji red, a nadovezao se i na temeljnu vrijednost Ustava Republike Hrvatske - ljudski život, ljudsku slobodu, ljudsko dostojanstvo.

„Do narušavanja prava nažalost je došlo uslijed velikosprske agresije na hrvatsku državu kada su Vukovarci masovno ubijani, mučeni, zatvarani, ponižavani, silovani. Nitko razuman ne očekuje da je država mogla zaštiti građane od takvoga zla, jer to je bila cijena uspostave države. No, gdje su ustavna prava silovanih žena, članova obitelji poginulih i nestalih branitelja i kada će njihova temeljna ljudska prava doći na red? Bez ijednog trenutka dvojeći ili želeći bilo kome i bilo kojoj nacionalnoj manjini uskratiti bilo kakvo pravo pozvao bih se na temeljne ljudske vrijednosti, Božije i ljudske zakone te zdrav razum koji govore o tome da se prvo riješavaju temeljna prava i pitanja, da je prvo na redu 1991. godina, a tek onda prava koja se ovime potražuju 2019. godine, a ne spadaju u ona temeljna" zaključio je Penava te u ime svih građana grada Vukovara istaknuo kako situacija u Vukovaru nije i neće biti zrela za iskorake u bilo kojem smjeru koje će značiti nadograđivanje ovakvih ljudskih prava „ne jer ne želimo ili ne razumijemo, jer nismo ljudi, nego jer preko ogromne nepravde iz 1991. ne možemo prijeći, pustiti je i zaboraviti".

„Nepravda se može ispraviti pravednim odnosom, kaznama i osuđivanjem odgovornih za ono što nam se dogodilo. Ako stradalnici Domovinskog rata 28 godina strpljivo čekaju na pravdu, a u ovoj državi u kojoj se kunemo u Domovinski rat, hrvatske branitelje i Vukovar, shvatite da svi drugi morate čekati dok ovi ljudi ne nađu svoju pravdu, a grad Vukovar svoj mir. Naći će ga onda kada oni koji su ga tukli, bombardirali i razarali budu za to odgovarali" zaključio je gradonačelnik Penava.

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Vukovara, Tomislav Šota, ovom prilikom istaknuo je kako je netočna informacija da Gradsko vijeće Grada Vukovara nikada nije razmatralo proširenje prava srpske nacionalne manjine. „Na prijedlog i inicijativu gradonačelnika Grada Vukovara, 2016. godine Gradsko vijeće razmatralo je prava srpske nacionalne manjine, a Poslovnikom Gradskog vijeća, člankom 34., tu točku na sjednici Gradskoga vijeća, osim gradonačelnika, mogu predložiti i predstavnici, vijećnici srpske nacionalne manjine, klubovi vijećnika te radna tijela, što se nikada nije dogodilo. Isto tako, do sada niti jedan građanin nije zatražio nikakav prijepis ili pismena na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Osobno smatram da prava srpske nacionalne manjine nisu ničim zakinuta ili ugrožena, jer gradski vijećnici materijale za sjednice Gradskoga vijeća dobivaju na sprskom jeziku i ćirilici" rekao je Šota te istaknuo kako se iz Proračuna Grada Vukovara godišnje izdvaja preko 100.000 kuna u tu svrhu.

Zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije, Damir Barna, ističe kako je iz Odluke Ustavnog suda jasno vidljivo kolika prava pripadnici srpske nacionalne manjine konzumiraju prema odredbama Statuta Grada Vukovara. „Ova Odluka Ustavnog suda nedvojbeno govori o tome da se prava konzumiraju. Odredbe Statutarne odluke ukinute su u dijelu načina kojim pripadnici srpske nacionalne manjine mogu zatražiti svoje pravo. Važno je istaknuti da se prava srpske nacionalne manjine konuzmiraju na najvišim standardima, kroz predškolski i školski odgoj, financiranja kroz gradske, županijske, ali i državni proračun. Stoga, govoriti o nerealnom položaju srpske nacionalne manjine je totalna neistina" rekao je zamjenik župana te pri tome istaknuo kako se Odlukom Ustavnog suda stvorila kriva percepcija. „Odluka ne znači uvođenje dvojezičnih ploča. Odgovorno tvrdim da one neće donjeti ni jedno novo radno mjesto u gradu Vukovaru, kao niti jednu investiciju, neće doprinijeti boljoj demografskoj politici je upravo zbog njih je već do sada najmanje jedna ljudska sudbina tragično završila" zaključio je Barna.

„Ja sam se za ovu državu borio protiv velikosprske agresije. U roku od 3 mjeseca sam osuđen na 14 godina zatvora na Vojnom istražnom zatvoru u Beogradu, a koja je kasnije preimenovana na 9 godina i 6 mjeseci. Dao sam dio svog tijela, a brat blizanac mi je ubijen u dobi od samo 20 godina. 28 godina čekamo pravdu za zločine koji su učinjeni nad mojom obitelji. Članak 1. Ustava Republike Hrvatske kaže da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu, a što je i kako mislio narod, pokazao je skupivši 750. 000 potpisa za referendumsko pitanje o ćirilici" riječi su člana Savjeta za branitelje gradonačelnika Grada Vukovara, dragovoljca i invalida Domovinskog rata, Zlatka Zaobornog, čime je zaključena konferencija za medije.